Kreće remont hrvatskih M-84

     Ministar odbrane Ante Kotromanović i predsjednik uprave Đuro Đaković Holdinga su u Splitu potpisali pismo namjere o saradnji na održavanju i modernizaciji tenka M-84 kojim se predviđa remont svih tenkova koje posjeduje MORH.

M-84

 Vrijednost ugovora će se kretati oko 100 miliona kuna a Đuro Đaković bi ovim poslom mogao dobiti potrebne reference i za remont 149 kuvajtskih tenkova tipa M-84 kao i za ostale slične poslove.
Opširnije možete pročitati ovdje.

Srbija kupuje šest novih aviona

     Eto, napokon je i potvrđeno da će Srbijasko zrakoplovsto dobiti 6 novih Mig-ova 29 m/m2, kao i dva radarska sistema. Ugovor će biti finalizovan tokom predstojeće posjete vicepremijera i ministra odbrane A.Vučića svom kolegi Sergeju Šojguu 23.maja. 

     Mig 29 m/m2 je odnio pobjedu nad evropskim Eurofighter Typhoon-om, američkim F-16, francuskim Dassault Rafale-om, kao i ruskim Su-30 i kineskim JF-17 zbog bliskosti pilota koji već lete na njegovoj starijoj verziji.

     U samom vazduhoplovstvu pozdravljaju ove najave, dok narod negoduje i pita se kako će Srbija sebi priuštiti ovakav luksuz. U svakom slučaju ako se ovaj deal i dogodi doznaćemo i sve detalje vezane za njega.

Sklapanje BTR-90 u Srbiji

     Složeni borbeni sistem, čiju je proizvodnju u Srbiji, uz pomoć Rusije, ponovo najavio ministar odbrane Aleksandar Vučić, mogao bi da bude modifikacija nekog od ruskih oklopnih transportera, točkaša, tipa BTR. Najverovatnije bi u pitanju bio unapređeni osmotočkaš BTR-90. Transporter bi mogao da bude korišćen za opremanje vojske, ali i za izvoz u zemlje u kojima bi mogao da ima bolji plasman ako bi bio predstavljen kao srpski, a ne ruski proizvod. Kao moguća lokacija za proizvodnju ovog vozila spominje se kruševačka fabrika “14. oktobar”.

BTR-90

     BTR-90 (od rus.  бронетранспортeр, skr.  БТР, oklopni tranporter; eng. ekvivalent armored troop  ili armored personnel carrier, APC) predstavlja poslednju inkarnaciju vozila čiji razvoj u kontinuitetu teče od kraja 50-ih godina, kada je konstruisan BTR-60. Spolja, BTR se od prethodnika vizuelno razlikuje po nešto višem „kljunu“. Sa ciljem bolje zaštite posade, a za razliku od ukrajinskog BTR-4 (koji je takođe zasnovan na sovjetskom BTR-80) zadržan je periskop umesto balističkih stakala. Spreda, oklop BTR-90 je načinjen da podnese projektile kalibra 14,5 mm (teški mitraljezi,  snajperske puške velikog kalibra); naravno, otporna moć se povećava sa montažom pomenutih reaktivnih (i drugih) oklopa. Posadu BTR-90 čini troje ljudi, a u zavisnosti od verzije može povesti sedam vojnika ili 7 tona tereta. Lako uočljiva mana ovog vozila jeste primena prevaziđenog rešenja ulaska sa strane. Opet, prednost BTR platforme jeste njena dokazana amfibijska sposobnost. Mogućnosti naoružavanja ovog oklopnog vozila su brojne, kao što se da  pretpostaviti...

Vojska Srbije kupila prvi avion poslije 25 godina

      Prvi novi avion koji je posle 25 godina kupljen za Vojsku Srbije  je koštao oko 2,7 miliona evra.

Radi se o avionu Pajper Seneka V. Piper PA-34 Seneca je američki dvomotorni laki avion, proizveden u avio-kompaniji Piper. Avion se počeo proizvoditi 1971. godine i još se uvijek proizvodi. Avion Pajper Seneka V koristiće Vojnogeografski institut za snimanje terena radi izrade karata. Uz avion i opremu, plaćena je ugradnja opreme, rezervni delovi za pet godina i obuka pilota, mehaničara i snimatelja.

SAD donirale 13 oklopnih vozila Hrvatskoj vojsci

      Sjedinjene Američke Države tj. njihova Vlada su Kopnenim snagama HV-a donirale trinaest oklopnih vozila tipa HMMWV 1151 sa pripadajućom opremom, rezervnim dijelovima i komunikacijskom opremom vrijednih 5,52 miliona dolara. Riječ je o oklopnim vozilima koja će se koristiti pri obuci vojnika za učešće u međunarodnim "mirovnim" misijama, a u jednoj takvoj u Avganistanu hrvatski vojnici već koriste ovaj tip oklopnjaka, pa je broj ovih vozila u OS RH sa ovom donacijom narastao na 50.

- Jedna od verzija HMMWV -

      Ambasador SAD-a James B. Foley rekao je kako su "SAD ponosne na savezništvo s Hrvatskom u NATO savezu, istakavši kako su osposobljenost i profesionalizam hrvatskih vojnika visoko cijenjeni posebno u misiji ISAF u Afganistanu gdje zajedno s američkim snagama nastoje osigurati mir i stabilnost u toj zemlji, a što je zajednička dužnost dviju zemalja kao saveznika i partnera", obavezavši tako HV da i dalje svesrdno podržava mirovnu misiju u Avganistanu, podstičući još veće angažovanje njenih snaga u ratu kome se ne nazire kraj...

      Opširnije možete pročitajti ovdje.

Modernizacija kuvajtskih tenkova tipa M-84

       Tenk M-84, ponos i dika nekadašnje namjenske industrije SFRJ, razvijen na osnovi sovjetskog T-72 čiju licencu je bivša država otkupila od SSSR-a. Ime je dobio po godini kada je ušao u serijsku proizvodnju i od tada ih je proizvedeno oko 650, a danas se nalazi u sastavu svih vojski nastalih raspadom SFRJ. Dobar dio od tog broja, tačnije 150, je izvezen u Kuvajt gdje se i danas nalazi u sastavu njihovih oružanih snaga. Razlog tome su odlične karakteristike koje je ovaj, sada već zastareo tenk, pokazao u borbi u pustinjskim uslovima. Upravo zato su se Kuvajćani odlučili da se još ne rastaju od ovoga tenka i da pokrenu proces modernizacije istog, po mogućnosti u nekoj od država koje su učestvovale u njegovoj proizvodnji. Bitna stavka su i dosta manji troškovi održavanja ovog tenka u odnosu na zapadne tenkove sličnih ili boljih karakteristika.

Kuvajtske M-84ke

      Vrijednost ovoga posla bi trebala da bude od 150 - 500 miliona dolara, u zavisnosti od toga šta Kuvajćani budu tražili, pa otuda i silno utrkivanje država bivše Jugoslavije da postave sebe kao glavne faktore bez kojih se u ovakav projekat ne može ući, a čak se mogu čuti i uvjeravanja Hrvatske i Srbije da to mogu i sami da urade bez pomoći kooperanata iz susjednih država. Međutim, to djeluje malo nevjerovatno znajući u kakvim stanjima se nalaze namjenske industrije spomenutih država, tako da ako do ovog posla i dođe treba očekivati udruživanje svih dostupnih kapaciteta koji su učestvovali i u izradi originalne verzije M-84.

Srbija kupuje Migove i S-300

     Poslije posjete premijera Rusije Vladimira Putina Srbiji moglo se čuti da je Putin ponudio Srbiji investicije i kredite u vrijednosti od 10 milijardi dolara. Nagađalo se i da je 3 milijarde od toga namjenjeno za kupovinu ruskih aviona i sistema protiv-vazdušne odbrane. Napokon se ta vijest mogla čuti i na ruskom državnom mediju Glasu Rusije gdje su ove spekulacije  potvrđene.

     Ako ovaj dogovor bude i realizovan Srbija bi postala jedan od najvećih kupaca ruskog naoružanja, čime bi dodatno učvrstila veze sa Ruskom Federacijom. Po njemu bi Srbija kupila lovce 4. generacije Mig-29 i Su-30, kao i sistem protiv-vazdušne odbrane S-300 ili izvoznu varijantu S-400, kao i potrebne radare.

Mig-29

     To bi bila i prva prava modernizacija srpske vojske još od vremena Jugoslavije, koja bi Srbiju svrstala u grupu "vojnih sila" na Balkanu, ali koja bi mogla imati i loše posledice na odnose sa NATO-om koji još nije odustao od Srbije i koji je želi u svom sastavu. Ekonomski gledano kupovina oružja takođe nije dobar potez za Srbiju, tako da ove vijesti treba uzimati sa oprezom dok se ne oglasi i sam državni vrh.

Su-30